Colorful abstract representation of molecular structures with 3D spheres and connections.

Oksidativni stres – kada ravnoteža u telu popusti

Oksidativni stres je tihi, ali uporan narušilac unutrašnje ravnoteže u našem telu. Nastaje kada je poremećen balans između slobodnih radikala – nestabilnih molekula koji prirodno nastaju u telu tokom disanja, varenja i drugih procesa – i antioksidansa, supstanci koje ih neutrališu i štite ćelije od oštećenja.

Umerena količina slobodnih radikala može imati korisne efekte, poput borbe protiv patogena. Međutim, kada ih ima previše, a zaštitni mehanizmi organizma nisu dovoljni da ih neutrališu, dolazi do oksidativnog stresa. Tada slobodni radikali počinju da oštećuju ćelijske strukture: DNK, lipide i proteine, što može imati dugoročne posledice po zdravlje.

Ovaj disbalans može biti izazvan brojnim faktorima. Izloženost zagađenju, toksinima iz hrane, pušenje, prekomerno UV zračenje, upotreba alkohola, ali i hronični stres i inflamatorni procesi, svi doprinose povećanoj proizvodnji slobodnih radikala. Nezdrava ishrana, siromašna nutrijentima i bogata rafinisanim šećerima i mastima, dodatno pogoršava situaciju.

Dugotrajan oksidativni stres dovodi do brojnih zdravstvenih problema – od ubrzanog starenja kože i organa, preko neurodegenerativnih bolesti poput Alchajmerove i Parkinsonove bolesti, pa do kardiovaskularnih poremećaja, insulinske rezistencije i dijabetesa. Čak se povezuje i sa slabljenjem vida kroz stanja poput katarakte i makularne degeneracije.

Srećom, telo ima prirodne mehanizme za borbu protiv oksidativnog stresa, a mi možemo pomoći njihovom jačanju. Prvi korak je usvajanje načina života koji podržava antioksidativni kapacitet organizma. To uključuje ishranu bogatu voćem i povrćem – naročito bobičastim voćem, tamnolistastim biljem, orašastim plodovima i integralnim žitaricama. Umeren, ali redovan fizički napor takođe stimuliše zaštitne enzime, dok kvalitetan san i redukcija stresa pomažu telu da se regeneriše.

U nekim slučajevima, suplementacija antioksidansima kao što su vitamin C, vitamin E, koenzim Q10, selen i cink može biti korisna, naročito kod osoba izloženih većem oksidativnom opterećenju. Međutim, dodatke treba uzimati uz savet stručnjaka kako bi bili efikasni i bezbedni.

Zaključno, oksidativni stres nije nešto što osećamo odmah, ali njegove posledice se akumuliraju tiho i postepeno. Ulaganje u balansiranu ishranu, zdrav stil života i smanjenje izloženosti štetnim faktorima nije samo preventiva, već i način da očuvamo vitalnost i usporimo biološki sat.

Naučna literatura i izvori:

  1. Liguori I, Russo G, Curcio F, et al. Oxidative stress, aging, and diseases.
    Clinical Interventions in Aging. 2018;13:757–772.
    https://doi.org/10.2147/CIA.S158513
  2. Pham-Huy LA, He H, Pham-Huy C.Free radicals, antioxidants in disease and health.
    International Journal of Biomedical Science. 2008;4(2):89–96.
    https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3614697/
  3. Betteridge DJ.What is oxidative stress? Metabolism. 2000;49(2 Suppl 1):3–8.
    https://doi.org/10.1016/S0026-0495(00)80077-3
  4. Birben E, Sahiner UM, Sackesen C, Erzurum S, Kalayci O.Oxidative stress and antioxidant defense. World Allergy Organization Journal. 2012;5(1):9–19.
    https://doi.org/10.1097/WOX.0b013e3182439613
  5. Reuter S, Gupta SC, Chaturvedi MM, Aggarwal BB. Oxidative stress, inflammation, and cancer: how are they linked? Free Radical Biology and Medicine. 2010;49(11):1603–1616.
    https://doi.org/10.1016/j.freeradbiomed.2010.09.006
  6. Valko M, Leibfritz D, Moncol J, Cronin MT, Mazur M, Telser J.Free radicals andantioxidants in normal physiological functions and human disease. The International Journal of Biochemistry & Cell Biology. 2007;39(1):44–84.
    https://doi.org/10.1016/j.biocel.2006.07.001

Ako želiš individualnu konsultaciju sa mnom, zakaži je putem mail-a info@nutriglow.com ili popuni formu.

Scroll to Top